UDK 327.56::351.88(4-672EU)
Biblid: 1451-3188, 22 (2023)
Vol. 22, No 81-82, str. 183-194
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_ez.2023.22.81_82.11

Izvorni naučni rad
Primljeno: 09 Jan 2023
Prihvaćeno: 16 Feb 2023

EVROPSKI ODBRAMBENI FOND

BJELICA VLAJIĆ Iris (Ministarstvo odbrane Republike Srbije), iris_bjelica_vlajic@yahoo.com

Nastojanje Evropske unije (EU) da ojača sopstvenu bezbednost i odbranu, i da svoje odbrambene kapacitete ojača na način da mogu delovati nezavisno od spoljnih faktora kao što su Sjedinjene Američke Države (SAD), od presudne je važnosti za ceo evropski kontinent. Početak funkcionisanja Evropskog odbrambenog fonda, namenjenog koordinaciji i povećanju ulaganja u odbrambene svrhe država članica EU, upravo označava novu etapu u razvoju njene Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike (ZBOP), kao i njen pokušaj da se nakon više decenija izgradnje institucionalne arhitekture osamostali od neevropskih dobavljača i resursa. Razvoj savremenih međunarodnih odnosa u kojima EU ima istaknutu ulogu, međutim, nije doveo do promena u pozicioniranju EU prema Severnoatlantskom savezu (NATO), budući da obe organizacije dele iste vrednosti i da se EU i dalje oslanja na NATO kapacitete za svoju odbranu. To svakako ima određeni značaj i za odnos EU prema trećim zemljama koje su kandidati za pristupanje u njeno članstvo. Tako se od država kandidata očekuje da se usaglase sa institucionalnim okvirom kojeg je postavila ZBOP. Republika Srbija u tom pogledu ima tačno određene obaveze. Iako nema mogućnost korišćenja sredstava iz Evropskog odbramenog fonda, Republika Srbija na osnovu ugovora sa Evropskom odbrambenom agencijom (EDA), ima mogućnost boljeg razumevanja i uključivanja u istraživanja novih tehnologija od značaja za evropsku bezbednost.

Ključne reči: Evropski odbrambeni fond, ZBOP, EU