UDK 349.6:061.1EU
Biblid: 1451‑3188, 25 (2026)
Vol. 25, No 94-95, str. 71-93
DOI: https://doi.org/10.18485/iipe_ez.2026.25.94_95.4
Izvorni naučni rad
Primljeno: 04 May 2026
Prihvaćeno: 10 Jun 2026
Izazovi harmonizacije domaće legislative sa pravom legislative sa pravom Evropske unije u oblasti implementacije ESG kriterijuma
Dukić Mijatović Marijana (Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu),
marijana.mijatovic@uns.ac.rs
Ivanišević Andrea (Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu), andreai@uns.ac.rs
Kriterijumi zaštite životne sredine, društvenih pitanja i upravljanja (ESG kriterijumi) predstavljaju značajan instrument održivog, transparentnog i odgovornog poslovanja u savremenim pravnim i ekonomskim sistemima. U pravu Evropske unije (EU), ESG standardi su razvijeni kroz sveobuhvatan normativni okvir koji obuhvata nefinansijsko izveštavanje, klimatsku politiku i održivo finansiranje. Poseban značaj imaju propisi koji uređuju obaveze obelodanjivanja informacija o uticaju na životnu sredinu, društvo i korporativno upravljanje, kao i mehanizmi za podsticanje zelenih investicija. Predmet rada obuhvata analizu ESG kriterijuma u pravu EU i izazova harmonizacije zakonodavstva Republike Srbije sa pravnim tekovinama EU. U radu se ukazuje na potrebu daljeg usklađivanja domaćeg pravnog okvira, naročito u oblasti transparentnosti i odgovornosti privrednih subjekata, kao i na praktične izazove u primeni propisa, uključujući ograničene institucionalne kapacitete i potrebu za jačanjem nadzora. ESG regulativa se sagledava kao važan faktor u procesu evropskih integracija i unapređenja konkurentnosti privrede Republike Srbije.
Ključne reči: ESG kriterijumi, EU, nefinansijsko izveštavanje, održivo finansiranje, klimatska politika, harmonizacija zakonodavstva, Republika Srbija
