Originalni naučni rad
Primljeno: 27 Mar 2020
Prihvaćeno: 01 May 2020
DISKRECIONA PRAVA DRŽAVA ČLANICA EVROPSKE UNIJE U POGLEDU PRAVA NA SPAJANJE PORODICE UŽIVAOCA MEĐUNARODNE ZAŠTITE
TOŠIĆ Jovana (Autorka je doktorantkinja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu), tosicjovana92@gmail.com
Od početka svjetske migrantske krize 2015. godine države članice Evropske unije posežu za oštrim mjerama ograničenja u pogledu prava na spajanje porodice uživaoca međunarodne zaštite, s ciljem zaštite nacionalne bezbjednosti i teritorijalnih granica. U velikom broju slučajeva, konstatovana je nesrazmjerna upotreba diskrecionih ovlašćenja od strane država članica, na štetu prava uživalaca međunarodne zaštite. Sa aspekta ocjene proporcionalnosti diskrecionih prava neophodno je, s jedne strane, analizirati najrelevantnije instrumente sekundarnog zakonodavstva – Direktivu o spajanju porodice, Direktivu o kvalifikaciji i aktuelnu Dablin Uredbu III i, s druge strane, praksu država u odnosu na primjenu navedenih instrumenata. Sprovedena analiza ukazuje na to da Evropska unija trenutno nudi nepotpuna zakonska rešenja koja državama ostavljaju prostor za fleksibilna tumačenja, ali i da je evidentan nedostatak političke volje u pravcu usaglašavanja i rješavanja ključnih pitanja poput definicije porodice, statusa uživalaca supsidijarne zaštite ili proceduralnih uslova za spajanje porodice. U nedostatku odgovarajućih rješenja, praksa Suda pravde Evropske unije i Evropskog suda za ljudska prava odigrala je značajnu ulogu doprinoseći unapređenju standarda međunarodne zaštite, naročito kada je riječ o pravima maloljetnika bez pratnje. Međutim, prisutan je problem primjene presuda od strane država članica usljed nepostojanja odgovarajućih mehanizama implementacije. Jedini način da se prevaziđu aktuelni izazovi, sa akcentom na problem prekoračenja povjerenih diskrecionih prava, jeste redefinisanje postojećih zakonskih rešenja i ciljeva unutar Evropske unije i njenih članica, kao i usaglašavanje nacionalnih praksi u skladu sa sudskom praksom. Ipak, da bi se ovakvi ciljevi ostvarili neophodna je konkretnija politička volja i saradnja među državama članicama.
Ključne reči: Direktiva o spajanju porodice, najbolji interes djeteta, međunarodna zaštita, princip proporcionalnosti, diskreciona prava, supsidijarna zaštita, Dablin sistem