UDK 336.71
Biblid: 1451-3188, 17 (2018)
Vol. 18, No 66, str. 127-142
DOI:

Izvorni naučni rad
Primljeno: 15 Mar 2023
Prihvaćeno: 15 Mar 2023

JEDINSTVENI MEHANIZAM SANACIJE BANAKA (BANKARSKA UNIJA)

Petrović Pero (Институт замеђународну политику и привреду, Београд), pera@diplomacy.bg.ac.rs
Ristić Kristijan (Универзитет „Никола Тесла“, Београд), kristijanristic@yahoo.com

Banke igraju glavnu ulogu na finansijskim tržištima jer su u poziciji da se angažuju na prikupljanju informacija, a ovo dodatno pomaže produktivnim investicijama u privredu. Savremene tendencije odlikuje kontrola bankarskog tržišta, što je osnovna karakteristika organizacija ekonomskih i finansijskih aktivnosti u njihovoj interakciji sa pravnim sistemom. U tom smislu, proces razvoja bankarskog tržišta uslovljen je primenom novih tehnologija, u svrhu podizanja javne kontrole na viši nivo. Glavni motivi javne kontrole bankarskog tržišta nalaze se u održavanju stabilnosti i zaštiti investitora. Javna kontrola povezana je sa prirodom rizika koji se javlja u bankama zbog efekata primene novih tehnologija, investicija i bankarske konkurencije. Javna kontrola ne bi trebala biti ograničavajući faktor u razvoju bankarskog tržišta. Ako bi bilo drugačije, socijalni troškovi bili bi veći od koristi koje treba dobiti regulatornim merama. U slučaju pogoršanja bilansnog stanja banke, banka se u većini slučajeva prodaje ili bude likvidirana. Rizik od ovakvih situacija ima negativne efekte i na druge banke jer utiče na širenje neizvesnosti i straha kod njihovih deponenata, što u krajnjem slučaju može prouzrokovati krizu bankarskog sistema. Države u ovakvim situacijama pribegavaju primeni regulatornih mera kroz sanaciju, restrukturiranje i konsolidaciju. U uslovima opšte ekonomske krize evrozone, države članice EU nisu primenjivale jednake standarde nadzora, što je dodatno uticalo na krizu bankarskog sektora.

Ključne reči: regulatorne mere, sanacija, restrukturiranje, konsolidacija, bankarski sistem, kriza, bankarska unija